Piše:Marko Jokić

U veličkom govoru je veliki broj riječi koje su nepoznatog porijekla.Kako toponimi,tako i riječi koje su se koristile u svakodnevnom govoru Veličana.Riječi ira,urda,lenga,kromid, kopanja,koš,ljesa,trnokop,štruglja,kočak,tor,ljukač,osti,torine,struga,stan,stanište,prlina, prljaga,itd.,kako bilježe etimološki izvori su starobalkanskog porijekla.Isto tako,veliki broj toponima prisutnih u Velici imaju istu jezičku pozadinu.

Tako naprimjer,toponimi u Velici i okolini:Prlova,Čičmag,Rudine,Rudinja ravan,Novšiće, Toprak,Kodra,Stajišta,Firišta,Šip,Štit,Surdup,Lim,Murina,Visitor,Misa,Zeletin,Baća(iznad Murine),Podađeleviće,Karajmedan,Karadžin Brijeg,Laz,Šupljak,Čeligrad,Bjelice,Ćipra, Komarani,Tršnja,Trševine,Ugline,Makva,Čakor,Vraćevo,Tetrebinjak,Gornja i Donja Breza,Desen,Rogan(m)e,Kamijenac,Palj,Rujišta,Repišta,Baba,Babino Polje,Kofiljača,    Dio(prevoj kod Meteških rupica),Ćafa,Ćunta,Ćeta,Gropa,Kunj,Lazine,Čkale(Škale), Dugačke Laze,Luke,Lugovi i još poveliki broj toponima podsjećaju na boravak starobalkanskih naroda na ovom području.Izvjesno je da su kasniji doseljenici(Šaljani i „Crnogorija“ sa Ceklina),koji su Veliki naselili početkom XVIII vijeka zatekli balkanske starosjedioce(možda ne samo Živaljeviće) i od njih naučili neke nazive brda,rijaka,planina,itd.

Kako navedeni izrazi i toponimi imaju ilirsko-tračko porijeklo,jasno je da zatečeno stanovništvo u Velici je imalo tu etničku komponentu.

Jedan broj veličko-ržaničkih publicista bez ikakvog ozbiljnog istraživanja svim ovim izrazima,toponimima pripisuju slovensko porijeklo.Čitajući tvrđenja prof.dr Marka Kneževića u nekim publicističkim radovima nailazimo na izuzetnu neozbiljnost u njegovim navodima,za koje ne bilježi nijedan izvor ili čak iole ozbiljnu elaboraciju na osnovu koje će pokušati da korespondira sa svojim tvrđenjem.Profesor univerziteta,sa jasnim i jedinim ciljem ispisuje zavičajne toponime,pripisujući ih slovneskom porijeklu.Bespotrebno i netačno!

Niz je etimoloških rječnika na slovenskim jezicima koji su dostupni,te se može jasno uočiti da se toponimi Marka Kneževića[1] ne svrstavaju u slovenske(a Srbi su valjda Sloveni).Valjda bi Staroslovenski rječnik[2](nastao po rukopisima X-XI vijeka) zabilježiо bar neki od njegovih toponima.Zadnjih 4-5 godina sam detaljno pregledao veliki broj etimoloških rječnika:ruskog,ukrajinskog,poljskog,češkog,moldavskog,bugarskog,srpskog,  rumunskog i druge radove na ovu temu i nijesam našao potvrdu za ovu “naučnu” elaboraciju profesora Kneževića.    

Konačno,poznato je da su se toponimi širili zajedno sa migracijama naroda.U dijelu Češke,tzv.Moravskoj je veliki broj toponima koje možemo sresti u Crnoj Gori(ali i šire na Balkanu).Istih toponima ima u Moldaviji,ali i u Ukarajini gdje je živjelo dosta velika populacija Vlaha(Zaporoška oblast i okolina Krima).

U Velici se,npr.za crni luk koristi naziv kromid,ali isti naziv je bio prisutan u Boki(vidjeti V.Karadžić,Rječnik),zatim u istočnoj Srbiji,Makedoniji,Istri,…itd.Taj izraz,smatra se,da pripada starobalkanskim narodima.Upravo u nabrojanim područjima su dominantno bili naseljeni Vlasi(npr.U Boki Kotorskoj Morovlasi ili Crni Vlasi,koji su odselili prema Dalmaciji,ali ne svi).

Moja traganja na ovu temu donosim u ovom tekstu,sa namjerom da ih dopunjujem novim saznanjima[3].U ovom tekstu sam uglavnom koristio građu koja je objavio dr.Mihai Vinereanu[4],gdje sam uočio puno izraza koji su bili prisutni u govoru Veličana.Etimološka tumačenja u ovom tekstu su prof.Vinereanua.Autor je dao izuzetno temeljnu studiju navodeći u bibliografiji korišćene izvore[5].Pored ogromnog broja etimoloških rječnika,koristio je raznu lingvističku građu,ali i istorijska dokumenta koja su mu pomogla u identifukaciji i porijeklu riječi.U tekstu sam koristio skaraćenice:rum.(rumunski),arom.(aromunski),mgl.(megloromanski) i istro-roman.(istro-romanski)[6].

Evo potvrde o porijeklu riječi u govoru starih Veličana.

-adromu(arom.)-spavati,uspavati nekog

U Crnoj Gori imamo sa tom osnovom toponime Dromira,Durmitor,..

-aeru(arom./mgl.)-arija;čist vazduh

U albanskom jeziku ajër sa istim značenjem.

–amurg(arom.)-sumrak,veče.

Izvedenica murgav sa značenjem crn,tamne boje.

–apoi(arom.)-opet,ponovo;poslije nečega,nazad

-ara,oru,ar(rum./mgl./istro-romanski)-orati,prevrtati zemlju brazdama pomoću rala

Latinski arare sa značenjem orati,italijanski orare sa istim značenjem.Izvedenica je aromunsko oratra tj.ralo.Smatra se da je riječ iz predlatinskog perioda.

-arat,aratra(rum.)-ralo.

Izraz je posvjedočen na sjeveru Moldavije.Porijeklo je dako-rimsko.

-argat(rum./arom.)-sluga,pomoćni radnik u polju.

U albanskom jeziku argat,u turskom irgat sa istim značenjem.

-aromă,arumă(rum./arom.)-miris,parfem

-babă(arom./mgl.)-starica.

Po tvrdnji rumunskog etimologa M. Vinereanua niko kod koga se pojavljuje ova riječ je nije pozajmio iz slovenskih jezika.Smatra se da je iz prelatinskog perioda.

-baci(arom./mgl.)-pastir koji vodi stado;pastir koji pravi sir.

Nije slovenskog porijekla.Erdeljanović je mišljenja da je ova riječ vlaškog porijekla.Iznad Murine postoji toponim Baća.Isti toponim postoji u Piperima,za koji je Jovan Erdeljanović zabilježio da je vlaškog porijekla.

-bagatelă(arom.)-sitnica;nevažna stvar

Moguće je da je preuzeto iz turskog jezika.

-bană(arom./mgl.)-banja;limena četvrtasta plitka posuda poznata pod imenom banjica koja je služila za za kupanje djece.

U rumunskom jeziku banya,u albanskom banjë sa istim značenjem.

U neke slovenske jezike preuzeto iz starorumunskog jezika.

-balcon,balcone(rum./arom.)-balkon,platforma na spoljnjem dijelu kuće(zgrade)

-bală,bal’ă( rum./arom./mgl.)-pljuvačka

Riječ pripada predlatinskom periodu.

-baliga(arom.)-baljega;izmet krupnih životinja

Riječ iz predlatinskog perioda.

-Balș(rum./arom.)-U Rumuniji je prezime.U Albaniji naziv gradića Balsh.U Crnoj Gori poznata dinastija Balšić.U nekim istorijskojskim dokumentima se navodi da su Balšići bili porijeklom Vlasi.

-baltă(arom./rum./istro-roman.)-blato;stajaća voda.

Porijeklo je trako-ilirsko.

-baștină,bașnă(rum./arom.)-mjesto porijekla,zavičaj;parče zemlje koje je obrađivala jedna porodica.Riječ nije prisutna u svim slovenskim jezicima,ali postoji u albanskom jeziku.

Sa značenjem gdje mu je bila baština tu mu je porijeklo(bliže ili dalje).

Porijeklo je iliro-tračko.

-bașca(mgl.)-baška,osim,odvojeno,napose

Riječ je vjerovatno preuzeta iz turskog jezika.

-Bărzava(rum./arom.)-rijeka u južnoj Tansilaviji.Hidronim koji postoji još iz antike u latinskom obliku Bersobis,Bersovia.U Crnoj Gori postoji Brzava kod Bijelog Polja.Riječ je iliro-tračkog porijekla.U rumunskom jeziku postoji riječ barzoi sa značenjem brz,postati jak,poletan,…

-bira(arom.)-pivo

Na albanskom jeziku birë.

-bică(arom.)-bik

-bitang(rum.)-bitanga,skitnica(riječ postoji samo u Transilaviji)

-bivul,bival(rum./arom.)-bivo(l),domaća životinja,preživar sličan volu

Prema Miklošiću riječ nije slovenskog porijekla.Riječ pripada predlatinskom periodu.

-blană(rum./arom./mgl.)-blanja,glačica za glačenje daske

-boier,bujer(rum.)-bujer,bogati domaćin-zemljoradnik;predstavnik aristokratskog staleža.

Izraz iz predlatinskog perioda.U Velici su znali reći za nekod domaćina:“On je pravi bujer”.

-bostane,bostan,bustan(arom./rum./mgl.)-lubenica

-braniște(moldav.)-rijetka šuma u kojoj je zabranjeno sjeći drva;vlastelinski posjed koji se koristi kao pašnjak ili za košenje(zabran).

Riječ potiče iz iliro-tračkog jezika.

–brănză,brăndză(rum./mgl.)-sir(proizvod dobijen koagulacijom mlijeka).

U slovenskim jezicima pozajmljeno iz rumunskog jezika.U poljskom se javlja oblik bryndza ili brendza,u slovačkom brindza sa istim značenjem.

Riječ je trako-dačkog porijekla.

–Budace,selo u Rumuniji.Isti toponim(naziv sela)Budace postoji na putu Podgorica-Gusinje,neposredno ispred Vrmoše.Po istorijskim dokumentima su u ovom selu živjeli Vlasi.

–buluc,bulice(rum./arom.)-buljuk;četa vojnika u staroj turskoj vojsci.

Riječ postoji i u Velici:“buljuk ovaca“,stado.Moguće je da je izraz došao preko Vlaha.

-bundă(arom.)-kratki kaput bez rukava,od jagnjeće kože koje su nosile seoske žene.

Izraz je predlatinskog porijekla.

-but,bute,buti(rum./arom./mgl.)-but

-buză,budza(rum./arom.)-usna

Byzas,Byzos,Beauzas u tračkom govoru,a kao antroponim ilirski Buzos,Buzetijus.

Porijeklo je trako-ilirsko.

-cabaniță(rum.)-kabanica;plašt(ogrtač)koji je sultan darovao vladarima Vlaške i Moldavije.Kod Bugara kabanica je vrsta kišnog mantila.

U latinskom capanus,italijanskom gabbano,francuskom gaban sa istim značenjem.

-cadă(rum./arom.)-velika posuda za kupanje;kada

Latinski cadus,albanski kade,srpski i bugarski kada.Svi balkanski oblici su pozajmica iz latinskog jezika.

-cămin,cămină(rum./arom.)-niska peć ili ozidani oblik u zidu sa širokim i otvorenim ložištem.

Latinski naziv caminus.Izraz postoji u litvanskom jeziku:kaminas sa značenjem ognjšte,odžak.

Naziv potiče iz trako-dačkog govora,odakle je primljen u starogrčki i protorumunski,        odakle se širilo u slovenske jezike.  

–căramidă,chirămidă(rum./arom./mgl.)-ćeremida;cigla;opeka,građevinski materijal od pečene gline prizmatičnog oblika.Pretpostavlja se da je starogrčkog porijekla.

-cătun,cătună(rum./mgl./arom.)-pastirsko naselje;zaselak

U albanskom jeziku katund-selo,zaselak.U bugarskom jeziku katun sa značenjem koliba.

Porijeklo riječi tračko-ilirsko.

-căntar(rum.mgl.)-stari instrument za mjerenje težine.

Albanski kandar,lat.centenarius,bugarski i srpski kantar,itd.

-cergă(rum./arom./mgl.)-čerga,šator.

Riječ potiče iz trako-ilirskog govora.

-chel,calvi(rum./arum.)-ćelav,onaj kojemu je opala kosa

-chepeng,chepenghe,chipeng(rum./arom./mgl.)-ćepenak;vrata na ulazu u podrum;krilo od prozora;vrata od dućana

-chică,kică(rum./arom.)-kika,pletenica

Riječ je ilirsko-tračkog porijekla.

-chifte,chiofti(rum./arom./mgl.)-ćufta;mljeveno meso u obliku loptica pečeno(prženo)na masti ili ulju.

-chior,kior(rum./arom.)-ćor;onaj koji vidi samo na jednom oku.

Riječ je predlatinskog porijekla.

–ciopli,ciuplescu(rum./arom.)-„čopliti“od drveta ili kamena;odvajati sitna parčad.

–ciorap(rum.)-čarapa od vune ili pamuka,koja pokriva dio noge sa stopalom.

U albanskom jeziku çorap,bugarsko čorap.Riječ je prisutna i kod drugih balkanskih naroda,preuzeta iz rumunskog jezika,a u ovaj jezik je došla iz trako-dačkog govora.

-ciul(rum./arom.)-čulj,bez ušiju;sa odsječenim ušima.

Riječ je prisutna i u nekim balkanskim jezicima.U albanskom çulle,bugarskom čul,itd.

Original pripada trako-ilirskom govoru.

-ciumă(rum./arom.)-čuma;kuga;epidemijska zarazna bolest.

Riječ je trako-ilirskog porijekla.

-ciut,șut (rum./mgl./arom.)-šut;bez rogova.

U albanskom jeziku shitan sa istim značenjem.Porijeklo tračko-ilirsko.

-clatina,clatin(rum./arom.)-klatiti se;pomjerati se na jednu i drugu stranu;oklijevati

-klanac(rum./arom.)[7] –klanac,uska staza(prolaz);klisura

Porijeklo dako-romansko.

-kleanț(rum.)-tjesnac,prolaz,klisura

-clește,cle(a)ște,cleaști(rum./arom./mgl.)-oruđe od gvožđa ili drugog materijala napravljeno od dva spojena kraka,kojim se nešto pridržava.

Riječ postoji u bugarskom u obliku klešti,srpskom klešta,ruskom klešti.U južnoslovenske jezike preuzeto iz rumunskog jezika.Porijeklo riječi predlatinsko.

-cokoș,cucot,cocot(rum./arom./mgl.)-kokot(pijetao);muška kokoš

Riječ potiče iz predlatinskog perioda.

-codru (rum./arom./mgl.)-planina;brdo;šuma

Riječ je trako-ilirskog ili trako-dačkog porijekla.

-cofă,covă(rum./arom.)-posuda od jelovih daščica u kojoj se držala voda.Pojavljuje se u svim balkanskim jezicima.Porijeklo je trako-ilirsko.

-coliba(rum./arom./mgl.)-koliba (zaklon napravljen od drvenih greda-motki,sa pokrovom od četine[8]).Kolibe su građene privremeno pored torova ovaca,a u njima  je spavao pastir-čobanin.Premještanjem tora se premještala i koliba(obično nakon 3-4 dana).

Riječ se javlja u bugarskom koliba,albanskom kolibë,češkom,poljskom koliba,itd.

Porijeklo riječi je trako-dačko.

-kolindă(rum./arom.)-hodanje od mjesta do mjesta,bez nekog posebnog cilja;

“Cio dan je kolao po selu”.Riječ iz predlatinsog perioda.

-comină(rum./arom.)-comina(Ostatak kada se od izmuljanog grožđa ili drugog voća iscijedi sok).Porieklo riječi predlatinsko.

-copan’e,kopaie(rum./arom.)-kopanja(karlica);posuda od izdubljenog drveta(oblika čamca)

Bugarska pozajmica kopanja iz aromunskog jezika.U albanskom jeziku kopanje sa istim značenjem.

-copil,copilaș(rum./arom./mgl.)-kopile;vanbračno dijete.

Riječ je trako-ilirskog porijekla.Franc Miklošić[9] misli da je trako-dačkog porijekla.

-copită,cupită(rum./mgl.)-kopito;tvrdi rožnati dio koji pokriva ekstremitet kod stopala nekih životinja.

Porijeklo riječi je predlatinsko.

-costeliv,costenliv(rum./arom.)-koštunjav;mršav i vide mu se kosti.

U Bugarski jezik preuzeto iz rumunskog jezika.

-koș(rum./arom./mgl.)-koš;objekti različitog oblika opleteni od pruća za posebne potrebe.

U Velici u tako posebni objekat se čuvao kukuruz u šišarci tokom zime.U albanskom jeziku koshi sa istim značenjem.Naziv koš zabilježen i u keltskom  i latinskom jeziku.

-coșar(rum./arom.)-košara;štala

U Velici se koristio oblik košara,gdje se zatvarala stoka.Porijeklo riječi je iz rumunskog ili dakorumunskog jezika.

-covrag(rum./arom.)-kovraga(izrasla trava koja je bezkorisna za ishranu stoke);posebna vrsta korova

U Velici se upravo za ovakvu vrstu trave koristi naziv kovraga.Porijeklo riječi je predlatinsko.

-crap(arom./mgl.)-krap(šaran),vrsta slatkovodne ribe.

U albanskom jeziku krap.Porijeklo riječi ilirsko-tračko.

–cravata,cravată(rum./arom.)-muški odjevni dodatak.

-creastă(rum./arom.)-mesnata izraslina na vrhu glave kod nekih ptica;kresla

Porijeklo iliro-tračko.

-cucă,cucavica(rum./arom.)-kukavica(vrsta ptice)

Porijeklo trako-dačko.U Velici postoji toponim Kukavica.U blizini tunela u Rugovskoj klisuri,na putu Čakor-Peć postoji mjesto Kukavice,gdje je kralj Aleksandar 1925. “predao na upotrebu” put Peć-Čakor-Andrijevica.Rugova je prije doseljavanja sjeverno-arbanaških plemena bila naseljena Vlasima,što je zabilježio Franc Nopča u knjizi Aus Šalja und Klimenti.Vlasi su naseljavali i  Veliku,o čemu svjedoče razne manastirske povelje i druga istorijska dokumenta.

-custură(rum./arom.)-kustura(kostura),vrsta noža koji obično bio tup.

Porijeklo riječi aromunsko-rumunsko.

-cuțu,cută(rum./arom.)-poziv kojim se doziva pas.

U Velici se koristila rije; kuta za psa,a on se dozivao:”kutu,kutu,kutu,…”

Porijeklo riječi ilirsko-tračko.

-dar(rum./arom.)-poklon;dar;donacija

Porijeklo trako-dačko.

–deal(rum./arom.)-dio;brdo čije je uzvišenje manje od susjednih planina(neka vrsta prevoja).

Prevoj Dio kod Rupica Meteških upravo ima takvu konfiguraciju.Očito su tadašnji Vlasi dali naziv tom prevoju Dio.Neki istraživači su mišljenja da je prevoj dobio ime po vlaškom starješini Dili (Dilin prevoj).Dila je bio starješina vlaškog katuna u blizini Gusinja,ispod Prokletija.

U rumunskom jeziku del je brdo.Utvrđeno je,da je riječ deal tračko-dačkog porijekla.

-dizos,diz(trački oblik)-od trako-dačkog dizos,metastazom između d i z nastao izraz zid,koji postoji u rumunskom jeziku.Iz rumunskog jezika preuzeto u južnoslovenke jezike,a odavde u ruski jezik.Izvedenice:zidati,zidar,sazidati.

–doagă,duga(arom./rum./mgl./istro-roman.)-bačva sastavljena od komada(dasaka) poznatim po imenu duge,savijenih,od kojih se spajanjem pravila drvena posuda.

Riječ pripada predlatinskom periodu.

-dogori,dugurescu(rum./arom.)-dogori;dogoreti;biti upaljen.

Porijeklo riječi je trako-dačko.

–dormi(rum./arom.)-spavati

Kod istro-romana isto značenje ima dormu,a kod megloromana dormi.U latinskom dormire.

Riječ je ilirsko-tračkog porijekla.

-drac(rum./arom.)-demon,đavo,zao duh.

U rumunskom jeziku se bilježi i lično ime Dracul,koje je bilo zabilježeno i u Kučima.

Po pisanju nekih istraživača je rodonačalnik prezimena Drakulović.Riječ pripada drako-tračkom govoru.

-drob(rum./arom.)-drobiti,razbiti

Riječ iz predlatinskog perioda.

-drum(rum./arom./mgl.)-drum;put kopnene komunikacije,ulica

U slovenskim jezicima prisutno u srpskom i bugarskom jeziku.U ove jezike preuzeto iz ruminskog jezika.Porijeklo riječi je ilirsko-tračko.

-dugheana,dukeana(rum./arom.)-doganja,radnja

U albanskom jeziku dukian,megloromanski dogany,ital.dogana.

-dușman(rum./arom.)-dušman,neprijatelj

Porijeklo iliro-tračko.

-față,fază(rom./arom.)-faca,lice,lik

Porijeklo iz predlatinskog perioda.

-fin(rum./arom.)-nježan,lijep,ukusan

Latinski finis sa istim značenjem.Predlatinski period.

-flamură,flambură(rum./arom.)-zastava

U albanskom jeziku flamuri sa istim značenjem.Riječ je ilirsko-tračkog porijekla.

-fluier,fluer,fluir(rum./arom.)-frula(muzički instrument od drvene cijevi sa 6 okruglih otvora).

Riječ je predlatinskog porijekla.

-fustă,fustana,fuscă(rum./arom./mgl.)-fustan(fistan),suknja koja pokriva tijelo od struka nadolje.U Velici se moglo čuti fistan.

-ga,ga-ga(rum./arom.)-zvuk koji proizvode guske;brbljanje malog djeteta(veoma star onomatopejski izraz)

–gangav,gangu(rum./arom.)-gangav,lijenj,nespretan

Riječ pripada predlatinskom periodu.

-grba,garbuv,zgarb,gorb(rum./arom./mgl.)-grba,grbav,zgurav,povijene kičme

Riječi trako-dačkog porijekla.

-găskă(rum./arom.)-guska(pernata živina)

Južnoslovenski oblik preuzet iz rumunskg jezika.

Porijeklo riječi je trako-dačko.

-grabi(rum./arom.)-grabi,ugrabi;brzo djelovati;žuriti;natjerati nekoga da brzo djeluje;učiniti nešto na brzinu.Porijeklo riječi iliro-tračko.

-gradina(rum./arom.)-površina zemlje na kojoj se uzgaja povrće,cvijeće,voće i dr.

U Bjelopavlićima se koristi izraz zgrada sa istim značenjem.

-gradiște(rum.)-gradište;tvrđava ili ruševina tvrđave ili nekog drugog objekta

Vrlo čest izraz u albanskom i rumunskom jeziku.Sufiks iște potvrđuje  iliro-tračko porijeklo riječi..

-grăi,grai,gres(rum./arom./mgl.)-grajati;vikati;galamiti

U Velici prisutan ovaj oblik,npr.”Ajde,nemoj grajati više tamo”.

Porijeklo riječi je trako-dačko.

-gramada,grămadă(rum./arom./mgl.)-gomila;velika količina sakupljenih predmeta;nešto veliko-ogromno.

Riječ je trako-ilirskog porijekla,odakle je preuzeta u neke slovenske jezike iz protorumunskog.

U srpski i bugarski jezik pozajmljeno iz rumunskog jezika.

-greabăn,greben(rum.)-greben

Porijeklo riječi iliro-tračko.

-greblă(rum./arom.)-grabulja;drvena ili metalna alatka sa zubcima,koja služi za prikuljanje sijena.

Izraz postoji u slovenskim i drugim indoevropskim jezicima.Porijaklo iz prelatinskog perioda.

-greși,agarșescu,grișos(rum./arom./mgl.)-griješi,napraviti grešku,pogriješiti

Nepoznatog je porijekla.

-grindă,grendă(rum./arom./mgl.)-greda(za krovne konstrukcije i slično)

Riječ postoji u rumunskom,latinskom,srpskom,hrvatskom i baltičkim jezicima.

Porijeklo predlatinsko.

–grindină(rum./arom.)-grad,atmosferska padavina u obliku ledenih zrna

U latinskom jeziku grandinem sa istim značenjem.Porijeklo predlatinsko.

-groapă(rum./arom.)-gropa;rupa,uvala

Izraz sa istim značenjem postoji i u albanskom jeziku gropë.

U germanskim i baltičkim jezicima postoji isti izraz ali sa potpuno drugačijim značenjem.

Porijeklo riječi je trako-ilirsko.

-grobiște,grupiște(rum./arom.)-groblje(izvedenica od gropa,dodavanjem trako-ilirskog sufiksa-iște).Kao pozajmica se koristi i u drugim balkanskim jezicima.Porijeklo trako-ilirsko.

-gușă,gușă,gușe(rum./arom./mgl./istro-romanski)-guša;struma,dio organa za varenje gdje se kratko zadržava hrana;bolest ovaca

U albanskom jeziku gushë sa istim značenjem.Rumunski oblik potiče iz tračko-ilirske pozadine i srodan je sa keltskim nazivom.

– gușter,guștir,guștur(rum./arom./mgl./istro-romanski)-gušter(vrsta gmizavca).

U albanskom jeziku gushtericë sa istim značenjem.Riječ je tračko-ilirske pozadine.

-guturai,guturaiu(rum./arom.)-gunturać;veliki kašalj(zarazna bolset koja zahvata respiratorni trakt).Manifestuje se otečenim grlom.Javlja se i kod životinja(konj).Latinski naziv je guttur.Riječ je iz predlatinskog perioda.

-hambar,ambare,ambar(rum./arom./mgl.)-ambar

1)magacin za skladištenje žita;

2)veliki drveni sanduk u kome se čuva žito ili brašno.

U ruskom jeziku ambar ima značenje štala,magacin.Slovenski nazivi su preuzeti iz turskog jezika.

-han,hane,an(rum./arom./mgl.)-gostionica,kafana

Porijeklo iz arapskog jezika od riječi khane sa istim značenjem.

U Velici se koristio megloromanski oblik an.

–haos(rum.)-haos,stanje nereda

U grčkom jeziku χάος sa istim značenjem.

-limus “mocirlă,noroi,măl”=limus”blato,mulj”

Limosus”manjit murder”=limosus“razliven prljav”.

Latinski naziv limus dolazi od starijeg oblika OIMOS sa značenjem prljav,mastan,sluzav.  U rumunskom IMOS znači prljav,blatnjav.

Riječ je od trako-dačana ili latinskog porijekla.

Rijeka Lim izvire iz Plavskog jezera koje je iz starine poznato pod imenom(Plavsko) Blato.Očito ovdje treba tražiti etimologiju za naziv rijeke Lim.

–izvor,izvur(rum./arom./mgl.)-izvor(podzemne vode koje izlaze na površinu);potok

U slovenskim jezicima prvi put ovaj izraz posvjedočen u XV vijeku.Kod slovenskih naroda naziv je rasprostranjen isključivo kod Južnih Slovena.U aromunskom jeziku se javlja naziv azvurăscu,sa značenjem šikljati,što svjedoči da kod Rumuna nije preuzeto iz slovenskih jezika,jer se dosta kasnije izraz javlja kod Slovena.

–jar(arom./mgl.)[10] –šar;užareni ugalj

Staroslovenski etimon nije posvjedočen.

U ruskom jezika ЗАР ima značenje vrućina.U nekim slovenskim jezicima ova riječ ima značenje izlivati,liti,goreti.U rumunski jezik riječ nije došla iz slovenskih jezika.

-jeb,čepe,čape(rum./arom.)-džep

U albanskom jeziku xhep.Aromunski oblik dolazi od djep i on se rasprostranio u nekoliko balkanskih jezika,uključujući i turski.

Porijeklo riječi je predlatinsko.

-jir(rum./arom.)-žir(plod bukve)

Pominjanje ove riječi u ruskom ili ukrajinskom jeziku sa njenim značenjem se ne može dovesti u vezu sa srpsko-hrvatskim nazivom žir.U srpskohrvatski jezik je riječ preuzeta  iz starorumunskog jezika i ima isto značenje kao u rumunskom jeziku.Porijeklo ove riječi je sa sigurnošću iliro-tračko.

–junc,giuncu,jungu(rum./arom./istro-rum.)-junac,mladi bik(vo)

Riječ iz predlatinskog perioda.

-lacom(rum.)-lakom;onaj koji mnogo jede ili pije;pohlepan;proždrljiv;nezasit

Riječ je tračko-ilirskog porijekla.

U slovenskim jezicima riječ u ovom obliku postoji samo kod južnih Slovena,te se izvjesno radi o pozajmici iz tračko-ilirskog govora u srpski,hrvatski i bugarski jezik.

U albanskom jeziku postoji cijela grupa riječi oblika lakmi sa značenjem pohlepa,npr.lakmes-pohlepna.

-lamina(rum.)-obrađivati(širiti)metal u tanke listove;veća posuda napravljena od takvog lima

lat.laminare<lamina sa značenjem tanak komad metala.Porijeklo predlatinsko.

-lapovița,lapă,lăpuviță(rum./arom.)-lapavica;kiša pomiješana sa snijegom;

Arhaični aromunski oblik lapă je postojao u dako-rumunskom govoru,te je odavde kasnije nastao naziv lapovița,što se ne može objasniti za južnoslovenski oblik.Naziv je iz dako-romanske pozadine.

–laz,lazină,laznă(rum./arom.)-laz;lazine (mjesto gdje je posječena šuma,prostor očišćen od šume).

Mađarski i srpski naziv laz potiče iz rumunskog jezika.

Riječ je tračko-ilirskog porijekla.

U Velici je prisutno dosta toponima sa nazivom Laz,Lazine,Dugačke Laze,itd.

–labărța(rum.)-labavo;deformisati(olabaviti)

U albanskom jeziku labergo ima isto značenje kao labarta u rumunskom jeziku,sa značenjem olabaviti,popustiti.

Riječ je ilirsko-tračkog porijekla.

-lăstar,lăstare,vlăstar(rum./arom./mgl.)-lastar,izdanak,mlada stabljika koja niče iz korijena biljke.

Porijeklo tračko-ilirsko.

-leasă(rum./arom./mgl.)-ljesa(naprava sapletena od pruća,koje je upleteno između dva posebno pripremljena (obično) čamova kolca).

Ljesa je služila za prenošenje raznih terete(đubriva,kamena,itd.)

Riječ potiče iz starorumunskog jezika.

–lene,leane,leani(rum./arom./mgl.)-lijenjost,neaktivnost

Porijeklo iz indoevropsih jezika.

-lesne,lesnic(rum./arom.)-lasno,lako

Kao stari slovenski etimon nije posvjedočen.Nije rasprostranjeno u slovenskim jezicima,izuzev bugarskog,gdje je preuzeto iz rumunskog jezika.

U rumunski jezik izraz preuzet iz latinskog jezika u obliku lles sa značenjem slab,bez snage.U Velici je bio prisutan oblik lasno:“Lasno ću ja s njim to završiti“.

-lingav(rum.)-(g)lingav,slab,bolešljiv,bez snage

Riječ je tračko-dačkog porijekla.

-livada,livade(rum./arom.)-livada;površina sa travom za košenje ili ispašu.

Kod Bugara i Rusa ova riječ ima drugačije značenje.

Фасмер(Vasmer)[11]smatra da su slovenski oblici preuzeti iz grčakog jezika.

-lopată,lapată(rum./arom./mgl.)-lopata,oruđe za podizanje zemlje.

Vesmar smatra da je posuđeno od Iraca koji su ovu riječ preuzeli od Kelta.Rumunski etimolozi smatraju da je u slovenske jezike preuzeto  od geto-dačana ili starorumunskog jezika.

–lancă,luncă(rum./arom.)-luka(luke);ravnina koja se nalazi uz vodu koja teče(uz neku rijeku)

U staroslovenskom jeziku izraz nije posvjedočen.U ilirskom luga,lugas ima značenje močvara(lug,lugovi,podvodno zemljište uz rijeku).Istina,lugovi se nalaze uz tok rijeke i uglavnom su podvodni.U Velici su posvjedočeni oblici lug,lugovi,luke.

Porijeklo je trako-ilirsko.

–mahmur(rum./arom.)-mamur(luk),”mutna” glava poslije pijanstva,neraspoloženje.

U arapskom mahmur ima značenje bez snage,beživotan.

-mai,mal’u,mal’(rum./arom./mgl.)-malj;alat u obliku drvenog čekića koji se koristi u stolarskim poslovima

-maia,maiau  (rum./arom.)-maja;kvasac koji se koristi prilikom sirenja          

-marfă(istro-roman) [10] –stoka,goveda

Iz protorumunskog preuzeto u neke slovenske jezike.            

-margine,mardzine,mardzini(rum./arom./mgl.)-margina,granica neke površine,ivica

Riječ postoji u više indoevropskih jezika.Može doći jednako od latinskog ili trako-dačkog jezika. 

-matcă(rum./mgl.)-matica(pčela)

Naziv nije posvjedočen u staroslovenskom jeziku.Treba imati u vidu da su Dačani bili veliki pčelari,te je grčke putnike veoma impresioniralo dačko pčelarstvo.Sloveni su bili nomadski narod,te nijesu mogli držati pčele.Ovaj izraz postoji u bugarskom jeziku,odakle je stigao iz trako-ilrske pozadine.Riječ je trako-ilirskog porijekla.     

-măcar(rum.)-makar,bar,barem,najmanje.

Riječ je iz predlatinskog perioda.      

-măgură(rum./arom.)-šumovito brdo,brežuljak

U albanskom jeziku magulla sa značenjem brdo.Novogrčki oblik je iz  makedono-romanskog.Riječ je trako-ilirskog porijekla.

-mămaligă(rum./arom.)-mamaljuga(jelo koje se priprema od kukuruznog brašna kuvanog u vodi.Vrsta neosmočanog kačamaka).Iz rumunskog jezika preuzeto u slovenske jezike.Porijeklo riječi iz predlatinskog perioda.

-mezgă,mâzgă(rum./arom.)-mezgra,meki sloj na kori između kore i drvene mase Riječ ilirsko-tračkog porijekla.U ruskom jeziku mjezga sa značenjem kaša.Slovenski ekvivelenti su pozajmljeni iz ilirsko-tračkog govora.

–meterez,mitirize(rum./arom./mgl.)-bedem,šanac

-mistrie,mistriiă(arom./mgl.)-mistrija(alat koji se koristi pri malterisanju i zidanju)U albanskom jeziku mistri sa istim značenjem.

-moarte,moarti(rum./arom./mgl.)-mrtav;smrt;kraj životaRiječ je u ove jezike mogla doći iz latinskog jezika,ali i iz litvanskog.Rumunski lingvisti smatraju da je ova riječ mogla doći i iz praindoevropskih jezika.

-murg,murgu(rum./arom.)-sumrak,veče;mrk;crvnkasti konj ili vo.Riječ je iz tračko-ilirskog fonda.U Crnoj Gori postoji toponim Murgaš(planina) u blizini Berana.

 -muruj(rum./arom.)-zid

-mustață(rum./arom.)-brkoviOvaj oblik nije postojao u klasičnom latinskom jeziku,jer je srednjevjekovna latinska pozajmica došla iz srednjegrčkog jezika.

-mut(rum./arom./istro-rom.)-mutav;onaj kome je oduzeta sposobnost normalnog govora

-na(rum./arom.)-na,uzmi,evo ti,držiRiječ je prisutna i u drugim indoevropskim jezicima.

-nas(rum./mgl.)-nos(organ disanja)Latinski nasus sa istim značenjem.Riječ postoji i u drugim indoevropskim jezicima.S fonetske i semantičke tačke gledišta može doći iz trako-dačkog ili latinskog jezika.

-nadejde,nadă(rum./arom.)-nada;nadam se.

Riječ postoji i u skoro svim slovenskim jezicima.

-năduf(rum./arom.)-zadua,teško disanje;gušenje

Nije rasprostranjeno u slovenskim jezicima.

-nevastă,niveastă(rum./arom./mgl.)-nevjesta;udata žena

-nikovală,cuvalnă(rum./mgl.)-nakovanja;metalna naprava na koju se otkiva(kleplje) kosa.U sličnoj formi postoji u nekim slovenskim jezicima.

-nou,nouă,now,nowe(rum./arom./istro-rom.)-nov,svjež,skorašnji,nedavno napravljenPanromanski nou,grčki νέος sa istim značenjem.Postoji izveden oblik u nekim indoevropskim jezicima.Sličan oblik zabilježen u trako-dačkom jeziku.

-oblu(rum.)-okruglo,oblo

-obor(rum./arom./mgl.)-tor za stoku,prostor ispred kuće ili stana na katunu,ograđeni prostor gdje se prodaje stokaRiječ iz predlatinskog perioda.

–ochi,ocl’u(rum./arom./mgl.)-oči(organ čula vida)U latinskom oc(u)lus sa istim značenjem.

-oftică(rum./arom./mgl.)-jevtika,tuberkoloza(plućna bolest)

U albanskom jeziku oftikë sa istim značenjem.

-ogarji,ogarci(rum./arom.)-ugarak,ugarci(ostatak od sagorelog drveta)

Porijekolo riječi trako-dačko.

–ogor,ugur(rum./arom.)-komad orane ili obradive zemlje;razorati;gariti,uzgariti(uzorati) U albanskom jeziku ugar(oranica njiva spremna za sjetvu).U nekim slovenskim jezicima preuzeto iz protorumunskog jezika.U Velici se koristio izraz gariti,uzgariti.Na pitanje:”Šta ti radi otac danas?Odgovor:Eto ga,gari njivu”.Gariti njivu,odnosilo se na prvo oranje njive.

Porijeklo riječi je trako-ilirsko.

–ogradă(rum./arom.)-ograda;dvorišteU albanskom jeziku ograje.

Porijeklo trako-ilirsko.

-olog,ulog(rum./arom.)-onaj kome nedostaje jedna ili obje noge.

U Velici je riječ (b)uloga značila da neko hoda kao da je bez nogu(spor).U albanskom jeziku riječ ulok ima isto značenje.Ova riječ nije rasprostranjena u slovenskim jezicima.

-Oltina(lat.)-Altin

Trako-dački oblik je Alutu,a protorumunski Altu.Naziv nije slovenskog porijekla,a Sloveni su ga mogli preuzeti samo od Dačana.Ptolomej ga pominje kao Altutas.Porijeklo riječi je trako-dačko.

-opincă(rum./arom.)-opanak,stara obuća pravljena od kože

U ruskom jeziku ne postoji ovaj oblik.Riječ postoji kod Rumuna,Albanaca i južnih Slovena.Riječ je iz balkanske pozadine(starine).

-ostie(rum./arom.)-osti;ribarska viljuška

Osti koje su se koristile u Velici su bile napravljene od dijela metala ovalnog oblika,gdje su se na spoljnoj(izbočenoj)strani nalazila četiri zašiljena metalna zupca(oblika eksera).Takva naprava je stavljana teletu na čeoni dio glave,kako ne bi moglo sisati kravlje vime.Od slovenskih jezika je zabilježeno u srpskom.U ovaj jezik preuzeto od starobalkanskog stanovništva.

-otava(rum.)-druga po redu pokošena trava.

U albanskom jeziku otavë sa istim značenjem. Sličan oblik postoji još u slovačkom i češkom jeziku otavé.Riječ prisutna još u nekim slovenskim jezicima.

-otravă,utroavă(rum./arom.)-otrov(toksična supstanca koja može izazvati smrt).

Riječ postoji u češkom i poljskom jeziku sa potpuno drugačijim značenjem.

-padină, padă (rum./arom.)-ravno;ravnina na vrhu brda;podina

Ostatak od razvršenog stoga sijena.Na aromunskom padă ima značenje ravno ili ravnina.Podina je podložak za stog sijena.Riječ nije rasprostranjena u slovenskim jezicima.

U selu Velika postoji toponim Podađeleviće.Riječ je o složenici Poda i Đelević,nastaloj od aromunske riječi poda(ravan) i prezimena vlasnika zemlje Đeljaj(Gjelaj).Albanska porodica Đeljaj je živjela u Gornjoj Ržanici.

-pantă(rum.)-1.nagnuto tlo,nagib;2.Poprečno postavljena letva pod krovom koja spaja dva naspramna roga.

–papară(rum.)-jelo dobijeno kuvanjem kriški pečenog(starog) hljeba sa sirom uz dodak vode.U albanskom papare vrsta jela.U Velici je u pitanju jelo popara koje se spremalo na opisani način(uglavnom od kukuruznog hljeba).Balkanski oblici potiču iz rumunskog oblika.

-paște(arom.)-paša;izvoditi stoku na ispašu;hraniti stoku travom

–păstor(rum./arom.)-pastir;čobanin (U Crnoj Gori predio Paštrovići je dobio naziv po tamošnjim pastirima);

-păzi,pazire,pazos(rum./arom./mgl.)-paziti,nadgledati,čuvati(stoku);

U slovenskim jezicima ovakav oblik nije posvjedočen.

-părloagă(rum./arom.)-prljaga(strmi teren koji se ne obrađuje).

Riječ ne postoji u slovenskim jezicima.

–perlina(rum.)-prlina(neobrađeno erozivno zemljište).U albanskom jeziku isto značenje ima perlinë ili u Velici prlina.Rijetko se ponegdje srijeće u slovenskim jezicima.Sličan oblik je utvrđen i kod Kelta.

U Velici su poznate Pavlove prline.To je strmi pojas iznad ceste od kuća Ramšića do kuće Petrovića.Naziv je ostao slabo u upotrebi.Po pričanju starih je nastao doseljavanjem porodice Kadića iz Boana u Bjelopavlićima,negdje oko 1863.godine.Toponim nastao po ličnom imenu Pavla(Kadića).Dva brata Kadića su krajem XIX vijeka odselili iz Velike prema Rožajama i dalje prema Pešteru,mijenjajući prezime u Pavlović i Mirković.

–pepene,pepine, pipoană,piponu(rum./arm/.mgl.)-pipun;dinja

U albanskom jeziku pjepër.

Porijeklo vodi od starorumunskog jezika.Moguće je da je preuzeto iz latinskog.

–perciune,percea „cosită”(rum./arom.)-perčin;pramen kose od slepočnice nadolje(duga kosa).

Preuzeto kasnije kod svih balkanskih jezika.

–piața(rum.)-pijaca;pazar;kvart

Italijanski oblik piazza sa značenjem pijaca.

-pajitște,pășune(rum./arom.)-pašnjak,livada

Riječ je sa ilirsko-tračkom osnovom.

-pală(rum./arom.)-lopata;pala

U latinskom pala sa značenjem lopata.Riječ je starobalkanskog porijekla.

U staroj Crnoj Gori pala je alatka slična lopati koja služi za prekopavanje bašte.

-papă(rum./arom.)-papa(j),jedi(kada se govori djeci da jedu)

U latinskom jeziku papa znači hrana.

-papuc,papuță(rum./arom./mgl.)-papuča

Iz persijskog jezika riječ preuzeta u rumunski i aromunski jezik.

–pară(rum.)-para(isparavanje vode u obliku dima)

Vjerovatno potiče iz trako-dačkog govora:parajli,parli.

-piră(arom.)-plamen

Otuda je došao izraz piriti,propiriti vatru(da se ne ugasi).

-parte,parti,poratu(rum./arom./mgl.)-parče,komad,porcija

U latinskom partem,pars znači dio.

-pastrăv(rum./arom.)-pastrmka(planinska rječna riba)

Izraz rasprostranjen u albanskom,mađarskom,a od slovenskih jezika u srpskom i češkom.

Veliki broj ovakvih oblika u osnovi je prisutan u rumunskom jeziku,što govori da je riječ najvjerovatnije ilirsko-tračke pozadine.

-pașune,pașure(rum./arom./istro-rom.)-pašnjak(mjesto prekriveno travom gje pase stoka)

Izvedenica a pașune znači napasati(stoku).

-pârlog(rum./arom.)-prlog;zemlja koja je ostala neobrađena;

Riječ je trako-ilirskog porijekla.

-praz,prașu(rum./arom./mgl.)-praziluk

Jestiva zeljasta biljka srodna luku.Latinski prasum sa istim značenjem.U aromunski jezik ušlo iz grčkog.

–praz(rum.)-ovan za oplodnju.

Izraz posvjedočen u ilirskom jeziku.Porijeklo je iliro-tračko.

–prapastie(rum.)-propast;ponor-velika udolina sa potokom i  strmim stranama;

–prăși(rum.)-prašiti;okopati kultivisano(zasađeno)zemljište i pri tom uništavati korov.

–prăval,prăvalăF(rum.arom.)-provalija,ponor,kosina.

Ovaj oblik nije rasprostranjen u slovenskim jezicima.Na putu kroz Veliku,od Jabuke prema Čakoru na udaljenosti nešto većoj od 2 km s desne strane ceste je prisutan toponim Prlova.Ovaj toponim karakteriše isti opis.

–preciza(rum.)-precizno(pokazati,utvrditi),razlikovati,vidjeti jasno,razgovjetno.

Porijeklo iz latinskog jezika.

–prekupeț(rum.)-prekupac(nakupac),putujući trgovac.

Porijeklo iz latinskog jezika,caupo,cauponor sa značenjem trgovac,krčmar;kupiti

-pregăti(rum.)-pregnuti;unaprijed nešto dogovoriti da se uradi.

“Ajde da sjutra svi pregnemo da oprašimo kolomboć”.

U albanskom përgatis sa istim značenjem.Alb.gata znači gotovo.

–predica,predika(rum./arom.)-davati nekom savjet(koji ne voli da sluša).

Držati mu pridiku(prediku).

–presa(rum.)-pritisak;tiskati material radi smanjenja njegove zapremine;vršiti pritisak(prinudu) na nekog.Od latinskog pressare.

–pribeag(rum.)-prebjeg;lutalica;skitnica od mjesta do mjesta;bjegunac,izbjeglica;

–primeni,primenos,priminari(rum./arom./mgl.)-primijeniti;zamijeniti,obnoviti;

Srpski oblik potiče od ilirsko-tračke osnove pren.Porijeklo riječi je trako-ilirsko.

–prinos(mgl.)-prinos,žrtva,danak…

–pritoci,pritocire,tuțciri(rum./arom./mgl.)-pretakati(pretočiti),vaditi sok(rasol)od kupusa,prelivati tečnost iz jedne u drugu posudu.U albanskom jeziku tocit ima isto značenje.

–pufăi(rum.)-puvati;duvati;jako duvati

“Puni u taj oganj”.

-rană(rum.)-rana,povreda;

–putoare(arom.)-loš miris,smrad,upotiti se

–rasă(arom.)-raša(široka suknja);monaška odjeća;

–război(arom.)-razboj(sprava za tkanje);

–razor(arom.)-uska pojas neobrađenog zemljišta,koja služi kao granica;

-răgăi(rum.)-rigati,podrigivati.

Riječ postoji i u nekim slovenskim jezicma.

-repeta(rum.)-ponoviti,ponovo dati (lat.ponoviti);

-revoltă(rum.)-revolt;buniti se.

Vjerovatno preuzeto iz latinskog jezika

–renda(rum.)-renda(vrsta alatke).

Aromunski rendă,persijski rende,albanski rende,bugarski rende,itd.

–ruda(arom.)-ruda(vrsta ovce sa kratkom i nabijenom vunom).

Potiče iz iliro-tračkog govora.Izvedenica rudica za vunu od ove vrste ovaca.

Vrlo je prisutan toponim Rudine na svim područjima gdje su živjeli ili se selili Vlasi(u Crnoj Gori,Hercegovin,Bosni,Hrvatskoj,itd.).U Velici su zabilježena dva takva toponima:Rudinja Ravan u Lešćarima i Rudine u blizini Staronjina krša.Isti toponim se javlja u Gračanici,i na još nekoliko mjesta u plavsko-gusinjskoj dolini.Francuski geolog Ami Boue smatra da je osnova rud vlaškog porijekla kao i sve izvedenice sa ovom osnovom.

–ruină(arom.)-ruševina;ono što je ostalo od stare kuće ili drugog objekta

Franc.ruine,lat.ruina sa istim značenjem.

-rutină(rum.)-sposobnost stečena vježbanjem

U francuskom jeziku routine sa istim značenjem

-salată(arom./mgl.)-salata;kulinarska biljka sa velikim okruglim listovima,koristi se uglavnom u sirovom stanju(u istom obliku se javlja u bugarskom,srpskom,grčkom, albanskom,,itd.)

-salam(rum.)-salama(vrsta kobasice)

Italijanski salame ili latinski salamen,sa istim značenjem.

-samar(rum./arom./mgl.)-samar,posebna naprava(slična sedlu) koja se stavlja konjima,     mazgama i magarcima preko leđa radi prenošenja raznih tereta.

Slovenski nazivi su izvedeni iz prarumunskog jezika.

-sapin,țapin(rum.)-capin,oruđe koje se koristilo pri vuči trupaca u šumi.

Postoji i u drugim jezicima:ital. zappa,alb.capin,slovački capin.

Nema sumnje da potiče iz italo-tračkog govora.

–saramura(rum.)-salamura,raso(l).Rastvor soli u vodi koji se koristi za očuvanje nekih namirnica.

Smatra se da ima trako-dačko porijeklo.

-satâr(rum.)-sjekač(satara);veliki,kratak,širok i težak kuhinjski nož za sječenje mesa i kostiju.

Postoji i u drugim jezicima:arapski satir,albanski satër,bugarski satar,itd.

-salbatic,salbatec(rum./arom.)-divalj;neukroćen;loš,surov,nasilan.

U Velici se koristi naziv salobaten(salobatan) sa istim značenjem.U mgl.jeziku salbatic.

–saliște,seliște(rum./arom.)-selište,naselje;seosko ognjište.

Sufiks-iște je trako-ilirskog porijekla.Tako,npr.toponimi Repišta,Rujišta,Kućište…su ilirsko-tračkog porijekla.Albanski sëlishte isto značenje.U dolini rijeke Cijevne na putu Podgorica-Grabom-Gusinje,na crnogorskom dijelu postoje sela Gornje i Donje Selište od davnina naseljeno albanskim stanovništvom.

Slični oblici se javljaju i u nekim slovenskim jezicima.

-sălta(rum./arom.)-skok,skočiti

-săpun(rum./mold./mgl.)-sapun,proizvod dobijen saponifikacijom masnih kisjelina ili kalijum-hidroksida.Koristi se za pranje.U Istri kod vlaških doseljenika se koristi isti naziv.

Isti(ili sličan) naziv je i u drugim jezicima:ital.sapone,lat.saponem,alb.sapun.U južnoslovenskim jezicima se koristi naziv sapun,ali se smatra da je naziv preuzet iz rumunskog jezika.

-skrob(rum./mold.)-skrob,kaša.

Naziv potiče iz predlatinskog perioda.

-sferdal(rum./mgl.)-svrdlo,burgija.

Riječ svrdao postoji u srpskom i ruskom jeziku,sa istim značenjem,ali se ne bilježi prisustvo u drugim slovenskim jezicima,izuzev nekim južnoslovenskim.

-sidila,sedila(rum./arom.)-cjedilo;ćedilo.

Tanka tkanina koja služi za cijeđenje usirene varenike.Porijeklo riječei je iz ilirsko-tračkog govora.Nije rasprostranjeno u slovenskim jezicima.U srpski jezik preuzeto iz rumunskog.

-sigur(rum.)-siguran,uvjeren

Porijeklo riječi je latinsko.

-sloată(rum./arom.)-kiša pomiješana sa snijegom;šlita,šlota

Albanski i rumunski oblik su veoma bliski.Riječ je ilirsko-tračkog porijekla.

-snagă(rum.)-snaga,moć.

Ista riječ postoji u južnoslovenskim jezicima.Rumunski lingvisti smatraju da je riječ iz predlatinskog perioda.

-sobă(rum./arom./mgl.)-soba.

Rumunski lingvista Mihai Vinereanu smatra da je riječ iz predromaničkog perioda.

-socru(rum./arom./mgl.)-svekar

Kod istarskih romana(Vlaha) sokru ima značenje svekar.

-soi(rum./arom./mgl.)-soj,vrsta,rasa

-stănă(rum./arom.)-stan;ljetnje pastirsko naselje.

Riječ je izvorno tračko-dačkog porijekla.

-stog(rum.)-gomila sijena ili slame.

Riječ nije rasprostranjena kod slovenskih jezika.U litvanskom jeziku se javlja u obliku stogas,sa istim značenjem.Vjerovatno izvedenica od riječi stog je ostože ili obratno

Ostože je drveni “stub” zašiljen i poboden u zemlju,oko kojeg se slaže(sadijeva) sijeno.

-strungă(rum./arom./mgl.)-struga

Uski otvor kroz koji ulaze ovce u tor,jedna po jedna na mužu i prebrojavanje;

-strug(arom.)-Strug,manji klanac-klisura.

U Velici je na više mjesta prisutan toponim Strug.

-suhat,suvat(rum./arom.)-planinski pašnjak,gdje pase stoka.

Smatra se da je u srpskohrvatski jezik  pozajmica iz rumunskog.Porijeklo je (vjerovatno) predlatinsko.

-sumă(rum./arom.)-količina,iznos.

U latinskom summa sa istim značenjem.U naše jezike riječ ušla u upotrebu preko Aromuna.Smatra se da je porijeklo dako-romansko.

-sur(rum./arom.)-sur,siv.

U južnoslovenske jezike pozajmica iz rumunskog(ili aromunskog)jezika.

U litvanskom govoru sirmas ima značenje sur ili siv.Riječ je trako-ilirskog porijekla.

-susura,șușuredz(rum./arom.)-šuškati,proizvoditi laganu neprekidnu buku;šuštati;šuškor(osušeno lišće)

Latinski susurare -”a vorbi in șoapta-govoriti šapatom”.

– șal(arom./rum.)-šal,vunjena ili svilena tkanina ukrašena bordurama,koje obično nose žene,na glavama ili ramenima.

Smatra se da je riječ najprije preuzeta iz persijskog jezika.

-șarlatan(rum./arom.)-šarlatan;varalica,brbljivac

-șapcă(rum./arom./mgl.)-kapa,šapka;

–șatră(rum.)-šator.

Rumunski lingvista Mihai Vinearanu smatra da je pozajmica u rumunski jezik došla iz turskog ili tatarskog jezika.

-șed(rum./arom./istro/romanski)-sjedi,śedi;sjedeti na nečemu.

Ovaj oblik je prisutan u skoro svim indoevropskim jezicima.

–șindrila(rum./arom.)-šindra(posebno pripremana daska za pokrivanje kuća i drugih objekata).

Daska je pripremana od smrčevog drveta,od trupaca oko metar dužine(ili nešto kraće),tako što su trupci cijepani da bi se sačuvali prirodni kanalići kuda je silazila voda od padavina.Ova vrsta pokrova se koristila sve do početka druge polovine XX vijeka.

Albanski naziv shindrë sa istim značenjem.

– șiș(rum./arom./mgl.)-šiš,posebna vrsta noža.

Izraz bio u upotrebi i u Velici.

–știr,știru(rum./arom.)-štir,zeljasta biljka sa jestivim listovima.

Riječ prisutna  u albanskom shtjërre,bugarskom štir,itd.

Naziv je originalno tračko-dračkog porijekla.

–șuștă(rum./arom.)-žičana opruga;metalna mreža na metalnim krevetima preko koje se postavlja slamarica ili dušek;dugme

– șut(arom.)-šut,bez rogova

U albanskom jeziku  je prisutan oblik shyt,sa istim značenjem.

U južnoslovenske jezike preuzeto iz rumunskog ili aromunskog jezika.

Porijeklo trako-ilirsko.

-taică-tată(rum.)-otac,tata.

U srpski jezik preuzeto iz rumunskog.

–tayin(arap.)-hrana,porcija,obrok

-talaz(rum.)-talas;more uzburkano olujom stvara talase.

Riječ preuzeta iz grčkog jezika.U albanskom tallaz,u bugarskom talaz,u srpskom talas,…

-targă(rum.)-drvena platforma pomoću koje se ručno prenosi teret

-tăvan,tavăne(rum./arom./mgl.)-tavan;plafon.

U istom obliku prisutno u bugarskom,srpskom i alban. jeziku.

-tapși(galo-rum.)-tapšati;lagano udarati

Porijeklo riječi predlatinsko.

–trice(rum.)-trice(ljuska zrna pšenice ili drugih žitarica usitnjeno mlevenjem)

U bugarski jezik pozajmica iz rumunskog.Porijeklo je predlatinsko,odnosno iliro-tračko.

-tărnăcop(rum.)-trnokop(kramp),vrsta oruđa posebnog oblika,zaoštrenog na jednom kraju a na drugom  širok sa drvenom držalicom.U albanskom jeziku tërnakop sa istim značenjem.Naziv trnokop je bio potpuno prisutan u Velici.Riječ kramp je gotovo bila nepoznata.

Porijeklo iliro-tračko.

–tel,tel’iu(rum./arom./mgl.)-telj(stari naziv za žicu).Izraz bio dominantno prisutan u Velici.

U albanskom jeziku u govoru Albanaca se koristio izraz tel(čita se:telj).

–temei,θimel’u  (rum./arom.) – osnova,temelj,baza,fundament.

U albanskom jeziku postoji forma themell sa istim značenjem.

Porijeklo je vjerovatno iz starogrčkog jezika.

-teslă(rum./arom.)-stolarski alat.

U albanskom jeziku teslicë,a u srpskom,bugarskom i češkom tesla.U navedenim slovenskim jezicima pozajmljeno iz protorumunskog jezika.U rumunski jezik došlo iz trako-dačkog govora.

-tetra,τέτταρα(rum./grč.)-prefiks koji izražava ideju četvrtine,četiri.

U Velici postoji toponim Tetrebinjak(brdo prekriveno zimzelenom igličastom šumom). Ovaj toponim u osnovi ima tetre,što upućuje na njegovu etimologiju.

-tigaie(arom.)-tiganj,kuhinjska posuda okruglog oblika sa niskom ivicom i dugom drškom,koja služi za prženje,pečenje.

U albanskom jeziku prisutan oblik tigan.U ruskom tagan.

–toc(arom.)-jednodjelna drvena posudica u kojoj se čuva kamen za oštrenje kose.

U nekim krajevima Crne Gore  sa osnovom toc poznato kao kamen za oštrenje tocilo[12].

U Velici se koristio naziv brušnjača.

-toiag,tuiag(rum./arom.)-tojaga,dugačak štap kojim se neko služi pri hodanju;

Oblik postoji u bugarskom i srpskom jeziku,ali ne u i u savremenom ruskom jeziku i drugim slovenskim jezicima.M.Vasmer[13]misli da je riječ došla iz turskog jezika.Odsustvo ove riječi u istočnoslovenskim jezicima,a prisustvo kod balkanskih Slovena može ukazati da su Turci ovaj naziv pozajmili od nekog neidentifikovanog indoevropskog jezika.Vjerovatno na Balkan dolazi iz predlatinskog perioda.

-topi,tupes(rum./mgl)-topiti(se),tj.prelaziti iz čvrstog u tečno stanje.

Riječ je vjerovatno iz predlatinskog perioda.U južnoslovenske jezike preuzeto iz rumunskog jezika.

-trăi,trăies(rum./mgl.)-trajati,postojati,živjeti.

Ovog oblika nema kod istočnih Slovena.U južnoslovenske jezike preuzeto iz rumunskog jezika.

Riječ je iz predlatinskog perioda.

–trăsni,trisnes(rum./arom.)-tresnuti,treštiti(jako udariti),detonirati,proizvesti munju,eksplodirati

U satroslovenskom jeziku riječ nije zabilježena.Riječ je prisutna u nekim slovenskim jezicima sa sličnim značenjem.Ako su savremeni južnoslovenski jezici nastajali iz staroslovenskog,to nam sugeriše da je ova riječ iz rumunskog prešla u južnoslovenske jezike.

-trebui,trebués(rum./mgl.)-trebati(nešto);biti neophodno

Vjerovatno tračko-dačkog porijekla.

-treiera,triir(rum./arom.)-trijebiti;čistiti žito od kukolja;čistiti livadu(njivu) od granja i kamenja;

U ital.jeziku trebbiare,latin.tribulare sa istim značenjem.

-troian(rum./arom.)-trojan

1)velika gomila snijega nanešenog vjetrom;

2)humka od zemlje podignuta u antičko doba

U Rumuniji su pogrešno takav vrh pripisivali rismskom caru Trojanu,kako tvrdi  M.Vinereanu.

–troscot,troskăt(rum./arom./mgl.)-troskot(vrsta trave Poligonum aviculare)

Porijeklo riječi predlatinsko.

-trup(rum./arom./mgl.)-trup(ljudsko tijelo)

U albanskom trupo,trupicë trupac,trupina.

U poljskom trup sa značenjem leš.

U Velici je trupina deblje okruglo drvo koje je služilo za sjedenje.

Smatra se da je porijeklo ove riječi iz predlatinskog perioda.

-tușina(rum./arom.)-šišati ovce;mjesto šišanja ovaca.

Vjerovatno je toponim Tušina(selo) u Drobnjacima u blizini Šavnika bilo mjesto gdje su tamošnji Vlasi Drobnjaci obavljali strižbu ovaca.

-tișinătură(rum./arom.)-ostrižena vuna

–țap(rum./arom.)-jarac.

Isti naziv se koristi i u albanskom jeziku.

Porijeklo riječi je iliro-tračko.

-țest(arom.)-testija;glineni poklopac za pokrivanje hljeba na ognjištu ili pokrivanje posude(vjerovatno se radi o crepulji).

-țiglă(rum.)-cigla,crijep;

U latinskom jeziku tegula.

-urda(arom./mgl.)-urda(mliječni proizvod kao supstrat ire–surutke)

Izraz tračko-dačkog porijekla.

-urla,aurla(rom./arom.)-urlati,vrištati;arlaukati

Latinska forma uluare,sa istim značenjem.

-vatra(rum./arom./mgl.)-vatra;ognjište;mjesto gdje se loži vatra

U slovenske jezike pozajmica iz tračko-dačkog govora.

-vel’(arom.)-veo,komad fine tkanine kojim žene pokrivaju glavu.

Neki autori misle da je pozajmica iz italijanskog ili latinskog jezika.

–verigă,viriga(arom./mgl.)-lanac sastavljen od metalnih prstenova,za koji se vješao kotao pri kuvanju  iznad ognjišta.

Porijeklo tračko-ilirsko.

-vesel(rum.)-veseo,raspoložen

Riječ ilirsko-tračkog porijekla.

-veveriță,virviriță,ververiță(rum./arom./mgl.)-vjeverica,sisar iz reda malih glodara sa crvenkastim ili crnim krznom i dugim čupavim repom.

U ruskom je češći oblik белка,a u latinskom vivera.Pominje se keltsko porijeklo ove riječi.

-vindeca,vindica(rum./arom.)-vidati(se),liječiti se,učiniti se zdravim.

Izraz je latinskog porijekla.Nema ekvivalentnih oblika u indoevropskim jezicima.

U Velici je bio prisutan ovaj izraz.Npr.”vida rane” sa značenjem “liječi rane”.

–vițel,vițăl,vital(rum./arom./mgl.)-tele,mladuče krave do jedne godine.

-voltă(arom.)-volt,konstrukcija u obliku polukruga;svod

-zgură(arom.)-šljaka,proizvod koji ostaje izdvajanjem metala od rude.

Izraz je prelatinskog porijekla.

-zor,zore(rum./arom./mgl.)-velika žurba

U persijksom jeziku riječ zor ima značenje sila,nasilje.

-zori(rum./mgl.)-zora,svjetlost koja se javlja na nebu pred svanuće

-zuluf(rum.)-zuluf,uvojak kose

U arapskom jeziku dzuluf sa istim značenjem.

    * * *

Napomena:Prikupljen je još jedan dio riječi starobalkanskog porijekla,što će biti objavljeno na ovom portalu.Saznaćete da se po Čakoru  nijesu “čahorile” pakistanske ptice po imenu čahor,a otuda nastao ovaj toponim.Konačno,lingvisti Srpske akademija nauka su utvrdili da se radi o toponimu(Čakor) koji ia predslovensko porijeklo.Sve ovo ukazuje u neozbiljnost nekih veličkih”istraživača”.

Korišćeni izvori:

• Dr Mihai Vinereanu,DICȚIONAR ETIMOLOGIC AL LIMBII ROMĂNE PE BAZA CERCETĂRILOR INDO-EUROPENISTICĂ,BUCUREȘTI,2008.
• Barnhart,Dictionary of etimology,New York,1988.
• Barbulesku,Individualitatea limbi romane,și elemente slave vechi,București,1929.
• Berinde,S.Lugojan,Contribuții la cunoașterea limbi dacilor,Temișoara,1984.
• Benarczuk,The Italo-Celtic hypothesis from dhe indo-european point of view,in Procedings of the first North American Congress of Celtic studies,Otawa,1988.
• Berneker,Slawisches Etymoloishes Wörterbuch,Haidelberg,1908-1913.
• Е.Блатова,Р.М.Цейтлин,и др.,СтарославЯнский словар(по рукописЯам X-XI веков),

Москва,1994.

• Boisacq,Dictionnaire etymologiqe la lingva greque, é tu dieé dans ses rapports avec les autres langues indo-européenns,Paris,1923.
• Nikolae Draganu,Romanii in vecirule IX-XIV pe baza toponimiei Și a onomasticei,BucureȘti,1933.
• Çabej-Zur charracteriezierung dur lateinischer Lehnworter im Albanischen,Revue de linguistique,7,1962.
• A.Candrea,Elementele romane in limbile slave,in Noua revista romana,1900.
• М.Vasmer,Russisches Etimologisches Wörterbuch,Heidelberg,1953-1957.
• H.Hahn, Albanesische Studien,Jena 1853.
• Papahagi-Dictionarul dialectului aroman,BucureȘti,1963.
• Dačev,Characteriesirund der thrakichen Sprache,in „Linguistiqe balkanique,2,1960.
• Petriceicu-Hasdeu,Etymolgicum magnum romaniae(I-IV),Dictionarul limbi istorice Și poporane a Romanilor,BukureȘti,1868-1886.
• Jokil,Linguistisch-kulturhistorische untersuchungen aus dem Bereiche des Albanesischen,Berlin,1923.
• Meyer,Etimologisches Wörterbuch der albanischen sprache,Strassburg,1891.
• Meyer,Albanischen studien,in sitzungsberichte dev Akademie der Wissenschaften,

Wien,1883-1892.

• Miklosich,Die Slawischen elemente in Rumanischen,…Wiwn,1862.
• Meyer-Lübke,Romanisches etymologisches Wörterbüch,Heidelberg,1911.

Napomena:Pored  ove strane literature pregledao sam i nekoliko rječnika sa prostora EX YU.

Fusnote:

[1] Profesora Kneževića upućejem na etimološke rječnike ruskog jezika,koje lično posjedujem u izdanju Ruske akademije nauka i umjetnosti.

[2] Е.Блатова,Р.М.Цейтлин,и др.,СтарославЯнский словар(по рукописЯам X-XI веков),Москва,1994.

[3] Toponimi će biti obrađeni u nekom od narednih tekstova.

[4] Dr Mihai Vinereanu,DICȚIONAR ETIMOLOGIC AL LIMBII ROMĂNE PE BAZA CERCETĂRILOR INDO-EUROPENISTICĂ,BUCUREȘTI,2008.

[5] Autor navodi 378 korišćenih bibliografskih jedinica koje je koristio u pisanju ovog etimološkog rječnike.Autor ovog članka je od svega toga pažljivo pregledao desetak knjiga.

[6] Aromuni su Vlasi(romanski narod) koji su žive na Balkanskom poluostrvu u Grčkoj,južnoj i centralnoj Albaniji,Makedoniji,Bugarskoj,ali seobama u vrijeme turskih osvajanja su se raseljavali prema Bosni,Hrvatskoj,itd.

gubeći svoj etnički identitet.Govore aromunskim jezikom,koji pripada romanskoj grupi indoevropske porodice jezika.

Megleno Romani(Vlasi) ili Megleniti su živjeli(i sada žive) u Grčkoj.

Istro-Romani su seobama stigli na prostor Istre,gdje su i danas brojni.Sačuvali su do danas neke jezičke specifičnosti.

Veliki broj izraza koji pripadaju ovim etničkim zajednicama je sačuvan u govoru Veličana s razlogom,jer su Šaljani živjeli pomiješani sa njima u staroj postojbini.Katolički sveštenici su zabilježili da je prostor Šalje,Šoše,… bio „klica vlaških naseobina“.Tamo su ih zatekli Šaljani doseljavanjem iz mjesta Široka kod Skadra u prvoj polovini XV vijeka.Dalja raseljavanja su nastavili zajedno,prema dolini Lima,Metohiji,Rugovi,Rožajama,Pešterskoj visoravni,Bosni,kako je zabilježeno u istorijskim dokumentima.S toga ih danas nalazimo sa različitim haplo grupama na tim novonaseljenim prostorima.Slična je situacija sa tzv.Crnogorijom sa Ceklina.Za njih će genetska nauka učiniti inverziju o pastorku i sinu Leke Klimente u odnosu na dosadašnja pisanja i predanja,koja su očito bila pogrešna.O tome će biti riječi na ovom portalu.

[7] Cionarescu Draganu,Dacoromana,II,704

[8] Četina je naziv za odsječene grane od smrče ili jele.

[9] F.Miklosich,Die Slawischen elemente in Rumanischen,…Wiena,1862.

[10] Slovo „j“ na početku riječi u rumunskom jeziku se čita „ž“.

[11]М.Фасмер-Етимологический словарь  русского язьiка(том.4),Heidelberg,

1986.

[12] Da li se ovim tragom može odgonetnuti porijeklo toponima Tocila u Velici?

[13] M.Vasmer(Фасмер),isto